63. Međunarodni filmski festival u Manhajmu: Trijumf filma iz Azerbejdžana
Apsolutni pobednik festivala je film „Nabat“ Elcina Musaoglua debitanta iz Azerbejdžana
Kadar iz nagrađenog filma „Nabat“
MANHAJM OD SPECIJALNOG IZVEŠTAČA
SVE zvanične i nezvanične nagrade 63. filmskog festivala u Manhajmu, na čijem su programu ove godine dominirale žene reditelji, uglavnom debitantkinje, pripale su muškarcima. Žene autori donele su dosta novog i hrabrog, ali u konačnom raspletu, odlukom žirija, u kom je su, opet, u većem broju bile dame, lepši pol je ostavio bez ijednog priznanja.
Glavna nagrada festivala pripala je urugvajskom filmu „23 sekunde“, Dimitrija Rudakova, Ukrajinca koji živi u Motevideu. Reč je o vizuelno upečatljivom filmu koji se bavi sudbinom perača šoferšajbni sa periferije, koga sjajno tumači Hugo Picini (koscenarista filma).
Ipak, apsolutni pobednik festivala je film „Nabat“ Elcina Musaoglua debitanta iz Azerbejdžana. Pored priznanja žirija za najbolji film, ovom ostvarenju pripale su i nagrade žirija kritike FIPRESCI i Ekumenskog žirija. Glavna junakinja ovog dela, rađenog po istinitoj priči je jedna hrabra, starija žena, koja se u senci ratnih razaranja, uz bolesnog muža, uspešno bori sa problemima nemaštine, a dirljivo je tumači Fatameh Motamed Arije.
Nagrada publike je otišla u ruke filmu „Gadi“ Libanca Amina Gadija, čija je tema „tvorenje“ anđela od deteta ometenog u razvoju, u kontekstu verskih i socijalnih turbulencija u savremenom Bejrutu.
ŽUDNjA ZA ŽIVOTOM
NA festivalu je bio prisutan i veći broj autora iz Južne Amerike. Specijalna nagrada žirija pripala je glumcu - veteranu Nelsonu Ksavijeru, za tumačenje 92-godišnjeg admirala u filmu „Oproštaj“, Brazilca Marsela Galve. Njegov lik, uprkos teškoćama u hodu i bolesti, ima neodoljivu želju za ljubavlju, životom, čak i seksom.
Svetskom premijerom filma "Nobody Wants the Night" sa Žilijet Binoš u februaru će biti otvoreno 65. Berlinale, jedan od najprestižnijih filmskih festivala na svetu na kome će biti prikazano oko 400 filmova.
"Nobody Wants the night" Izabel Koikset je istorijska drama smeštena na ledeni Grenland 1908. godine, priča o hrabrim ženama i ambicioznim muškarcima.
Film je jedan od 23 koji će se takmičiti za Zlatnog medveda i u njemu igraju i Rinko Kikići i Gabrijel Bern.
"Oduševljen sam što će Berlinale 2015. otvoriti 'Nobody Wants the night", rekao je direktor Međunarodnog filmskog festivala u Berlinu Diter Koslik. "Koiksetova je pružila impresivan i perceptivan portret dve žene koje su suočene sa ekstremnim okolnostima."
To je sedmi film Koiksetove koji se prikazuje na Berlinalu i treći u konkurenciji za Zlatnog i Srebrnog medveda posle "Elegije" i "Moj život bez mene".
Žilijet Binoš je redovni gost Berlinala, a 1997. dobila je Srebrnog medveda za ulogu u "Engleskom pacijentu" za koji je potom dobila i Oskara.
Berlinale je jedan od najstarijih festivala na svetu i ima dugu tradiciju prikazivanja filmova sa političkim porukama. Festival je u poslednje vreme na udaru kritika zbog okretanja ka Holivudu i glamuru. Berlinale se ove godine održava od 5. do 15. februara i u tamičarskom programu su novi filmovi Endrua Haja "45 years", Andreasa Dresena "As We Were Dreaming", Terensa Malika "Knight of Cups".
S nestpljenjem iščekivani "Pedeset nijansi siva" sa Džejmijem Dornanom i Dakotom Džonson biće prikazan van konkurencije. Predsedavajući žirija je američki režiser Daren Aronofski.
Sedam veličanstvenih - od 30. januara do 5. februara
Jedanaesti festival evropskog dugometražnog dokumentarnog filma "Sedam veličanstvenih" održaće se u Sava centru od 30. januara do 5. februara.
Festival će svečano otvoriti holandski dokumentarac "Novi Rejks muzej" rediteljke Uke Hogendejk o Rejks muzeju u Amsterdamu, najznačajnijem muzeju u Holandiji zatvorenom 2003. godine zbog renoviranja.
Rediteljka filma iza zatvorenih vrata muzeja kamerom je uspela da zabeleži proces u kome ogoljena zgrada postaje velelepna nalikujući onoj iz prošlih vremena.
Film je osvojio nagradu za najbolji holandski dokumentarac prošle godine na Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma u Amsterdamu (IDFA), nakon što je imao premijeru na festivalima i u bioskopima širom SAD.
U subotu 31. januara na programu je britanski film "Virunga", u režiji Orlanda fon Ajnzidla o zaštićenom nacionalnom parku Virunga u Kongu, film o pravim herojima u najvažnijoj borbi za očuvanje prirode koja se dešava u svetu u ovom trenutku.
Virunga je dom mnogim od poslednjih planinskih gorila na svetu, ali i najveća nada za ekonomsku stabilnost u regionu. Otkrićem nafte ispod Edvardovog jezera 2010. godine i dolaskom britanske naftne kompanije "SOCO International" vodi se pravi rat između onih koji su za očuvanje i onih koji su za eksploataciju parka.
Na festivalskom programu u nedelju, 1. februara je dokumentarni film "Mesi" jednog od najznačajnijih španskih reditelja, Aleksa de la Iglesija o fudbalskoj zvezdi, Lionelu Mesiju. Reditelj istražuje kako je moguće da je Mesi postigao da postane jedan od najvećih fudbalera svoga vremena.
Film je premijerno prikazan na Venecijanskom festivalu kao jedan od najboljih dokumentaraca u protekloj godini.
U ponedeljak 2. februara je film "Demokrate" u režiji Kamile Nilson, jedan od najboljih danskih dokumentarnih filmova u poslednjih nekoliko godina koji prati stvaranje novog ustava Zimbabvea. Dva politička protivnika su imenovana da napišu novi ustav, a Nilson iz blizine prati uzbudljivu političku igru koja se odvijala između dve strane.
U utorak 3. februara na programu festivala "Sedam veličanstvenih" je portugalski dokumentarni film "Iznenada su moje misli stale" u režiji Žorža Pelikanua o bolnici za duševne bolesnike u Lisabonu. Film prati pacijente kako obavljaju svakodnevne aktivnosti i pripremaju posebno osmišljenu pozorišnu predstavu.
U sredu 4. februara je dokumentarni film "Severno od raja" finske reditelja Virpi Sutari, dokumentarna ljubavna priča o parovima koji zajedno brinu o svojim baštama. U središtu filma su njihove bašte i hobi, baštovanstvo, koji se odavno izmakao kontroli.
U četvrtak 5. februara je francuski dokumetarni film "Pravila igre", u režiji Klodin Bori i Patrisa Šanjara o mukama oko pronalaženja posla. Film je premijeru imao na Filmskom festivalu u Kanu i osvojio je jednu od najprestižnijih nagrada za dokumentarni film u Evropi - „Zlatnu golubicu" na DOK Lajpcig festivalu.
Reditelj Nikita Mihalkov biće gost Međunarodnog filmskog i muzičkog festivala Kustendorf koji se od 21. do 26. januara održava u Drvengradu na Mokroj Gori.
Mihalkov film „Sunčanica“ koji je svetsku premijeru imao u Srbiji, biće prikazan na Kustendorfu, 25. januara, a zatim će ovaj istaknuti reditelj svoje bogato iskustvo podeliti na radionici sa mladim filmskim stvaraocima.
Nikita Sergejevič Mihalkov (rus. Nikita Sergeevič Mihalkov) jedan je od najpoznatijih ruskih filmskih autora i glumaca. Glumu je učio u dečjem studiju Moskovskog umetničkog teatra i kasnije u Šukinovoj školi Vahtangovog pozorišta. Uz nastavak glumačke karijere, upisao se u Svesovjetski državni institut kinematografije (sada poznat kao Gerasimov institut kinematografije), gde je studirao režiju kod Mihaila Roma, koji je bio profesor i njegovom starijem bratu, Andrei Končalovskom koji će takođe biti gost Kustendorfa.
Međunarodnu reputaciju Mihalkov je stekao svoji drugim ostvarenjem „Раба любви - A Slave of Love“ 1976. godine.
Film „Неоконченная пьеса для механического пианино - An Unfinished Piece for Player Piano“ (1977) prema komadu Čekova „Platonov“ osvojio je prvi nagradu na „San Sebastian Film Festivalu“.
Kombinujući nekoliko kratkih Čehovljevih priča, 1987. godine režira film „Очи чёрные - Dark Eyes“ (1987) u kome glumi Marčelo Mastrojani. Film je doživio uspeh i pohvale, a Mastrojani je dobio nagradu za najboljeg glumca na Kanskom filmskom festivalu i nominovan je za Oskara za svoju ulogu.
Sa svojim narednim filmom „Urga“ (1992. godina), osvojio je Zlatnog lava na Filmskom festivalu u Veneciji i bio je nominovan za Oskara za najbolji strani film.
Mihalkov najpoznatiji film do danas „Утомлённые солнцем (Varljivo sunce)“ iz 1994. godine, obrađuje napetu atmosferu za vreme Staljinovih čistki. Film je dobio Glavnu nagradu na Kanskom festivalu i Oskara za najbolji strani film, kao i još drugih priznanja. Do 2000. godine, „Varljivo sunce“ je bio film sa najvećom zaradom koji je snimljen u istočnoj Evropi.
Film „12“ dobio je 2008. godine nagradu publike na festivalu u Karlovim Varima, a iste godine je bio nominovan za Oskara u kategoriji film godine van engleskog govornog područja, dok je 2007. godine bio nominovan za Zlatnog lava na Venecijanskom filmskom festivalu.
Uz reditelje Nikitu Mihalkova, Andreja Končalovskog, Alfonsa Kuarona i Bertranda Tavernijea, na Kustendorfu će biti prisutni i predsednica Britanskog filmskog instituta Amanda Nevil, meksičko-američki filmski producent Aleks Garsija i francuska filmska producentkinja Klodi Osar kao članovi međunarodnog žirija takmičarskog programa. Nagradu za najbolju fotografiju „Vilko Filač“ ove godine dodeliće švedski direktor fotografije mađarskog porekla Ištvan Borbaš i Goran Volarević, srpski direktor fotografije.
Osmi međunarodni filmski i muzički festival Kustendorf održaće se od 21. do 26. januara u Drvengradu na Mokroj Gori, u organizaciji „Rasta international“ i pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije, Mećavnik grada i TNSO.
KUSTENDORF Nikita Mihalkov: Učim od Kusturice, osnivam Akademiju!
Proslavljeni ruski reditelj Nikita Muhalkov je večeras oko 19h stigao na Kustendorf.
Prvi trenuci iskreno srdačnog pozdrava sa Emirom Kusturicom, očigledno, nisu prošli bez međusobnih duhovitih opaski. Veliko prisustvo novinara, zvuk kamere i sevanje bliceva se podrazumevaju.
- Veoma mi je drago da sam stigao na "Kustendorf". Jako me raduje da su tu ti mladi, talentovani ljudi, da se sretnem sa njima - rekao je slavni reditelj, istaknuvši da može učiti i on od njih. - I ja sam odlučio da osnujem "Akademiju Nikita Mihalkov" ali ona neće biti za studente početnike već za stvaraoce koji su već u poslu, u profesiji, koja je namenjena daljem usavršavanju, napredovanju. Učim od Kusturice kako organizovati sve što treba da bi se mladima izašlo u susret - dodao je on.
Nikita Mihalkov svoju akademiju, kako je rekao, otvara najverovatnije tokom narednih godinu dana na svom imanju u blizini grada Njižni Novogord gde je snimao neke svoje filmove uključujući i "Sunčanicu" koja će sutra biti prikazana na "Kustendorfu" a nakon čega će održati radionicu.
Osmi međunarodni filmsko-muzički festival traje od 21. do 26. januara u Drvengradu na Mećavniku, a u takmičarskoj selekciji ji je 17 filmova mladih reditelja iz raznih zemalja.
Filmski festival koji se svake godine održava na Mokroj gori zatvoren je nastupom naše poznate narodne pevačice Lepe Lukić.Lepa je uspela da podigne atmosferu i u lepo raspoloženje uvede kako inostrane goste tako i domaće posetioce festivala.
"Zlatno jaje" za najbolji film dobio je reditelj Đakomo Abruceze za kratkometražni film "Stella Maris", dok je "Srebrno jaje" pripalo domaćem reditelju Marku Šopiću za film "Torba" a treća nagrada ili "Bronzano jaje" dobio je reditelj sa Islanda Gudmundur Arnar Gudmundson za film "Dolina kitova". Pogledajte veselu atmosfere sa zatvaranja Kustendorfa:
Predstojeći 43. Fest imaće više od 90 filmova i brojne novine od kojih je glavna to da festival postaje takmičarski, izjavio je danas Tanjugu novi umetnički direktor Festa Jugoslav Pantelić.
Ovogodišnji Fest otvoriće 27. februara 2015. u Sava centru projekcija filma "Sen Loran" Bertrana Boneloa, a gost festivala biće holivudski glumac oskarovac Ričard Drajfus, najavili su danas organizatori. Kako je najavio Pantelić, među gostima festivala biće i reditelji Aleksandar Sokurov, David Oelhofen i Moksen Makmalbaf.
"Mnogo toga je novo. Fest je krenuo u svoju nadogradnju, koja je očekivana, i 2015. postajemo takmičarski festival. Imamo tri takmičarska programa. Dva oficijelna su - glavni takmičarski, međunarodni program, kao i srpski film, koji će objediniti, po izboru selekcione komisije sve ono vredno što je snimljeno u protekloj sezoni u našoj zemlji", najavio je on.
Nagrade će se dodeljivati u više kategorija.
"Glavna nagrada je naslovljena Beogradski pobednik ili u internacionalnoj verziji Viktor, što je bila želja Ivana Meštrovića, čija statueta čini nagradu. Slede priznanja žirija, nagrada za najbolju režiju, scenario, glavnu žensku i mušku ulogu i za najbolji debi", precizirao je Pantelić.
Treći takmičarski program, dodao je on, jeste "Film granice", a ukupno će biti devet programa.
Tu su "Horizonti", "Forum", "Thrills and Kills", specijalne projekcije, kao i omaži ruskom reditelju Aleksandru Sokurovu i srpskoj glumici Mileni Dravić, koji su ove godine laureati Beogradskog pobednika za izuzetan doprinos sedmoj umetnosti, kroz prikazivanje preseka njihovih filmova u Kinoteci, najavio je Pantelić.
"Volim da napomenem da će srpska publika prvi put moći da se susretne sa nekim filmovima omiljenog Sokurova, što će biti pravi praznik", istakao je on.
Od 27. februara do 8. marta "prikazujemo preko 90 filmova, imamo gotovo 250 projekcija na kojima će posetioci Festa uživati".
"Ovo je pre svega iskorak zato što Fest postaje takmičarski. Na to se dugo čekalo, ali mislim da nismo zakasnili", zaključio je umetnički direktor.
43. FEST - Od A do Š
Na 43. FEST-u će biti prikazano 90 premijernih i 34 reprizna filma na ukupno 242 projekcije u sledećim programima:
U Glavnom takmičarskom programu naći će se 15 filmova iz Engleske, Mađarske, Turske, Italije, Jordana, Grčke, Rusije, Francuske, Nemačke, Hrvatske, Gruzije, Čilea. Može se reći da se među ovim filmovima izdvojila jedna dominantna tema – odrastanje, i to odrastanje u atipičnoj sredini. Internacionalni petočlani žiri odlučivaće o nagradama u kategorijama: najbolji film, najbolji scenario, najbolja režija, najbolja muška uloga, najbolja ženska uloga, i najbolji debi. Najbolji film poneće nagradu Beogradski pobednik.
U istim kategorijama, nagrade će se dodeljivati i u nacionalnoj selekciji – u okviru programa Srpski film, a o njima će odlučivati internacionalni petočlani žiri. U ovoj selekciji biće prikazano nekoliko filmova koji su već imali bioskopsku distribuciju, kao i nekoliko premijera poput filmova Ničije dete, Petlja i Isceljenje.
Takmičarski program Granice posvećen je programu Konfrotacije, za koji je, još na samom početku FEST-a (1971.), filmove selektovao Dušan Makavejev. Naslednici te selekcije bili su Vidici Radoslava Zelenovića, a tokom osamdesetih, devedesetih i dvehijaditih Đavo u telu, Blagodeti prljavog i X files selektora Miroljuba Vučkovića. Na programu će se naći subverzivni, kontroverzni, arthaus filmovi koji pomeraju granice u tematskom i estetskom smislu, a o nagradi za najbolji film odlučivaće tročlani žiri. Jedna od novina festivala su i ponoćne projekcije u Sava centru na kojima će se naći filmovi iz ovog programa.
U Glavnom programu van konkurencije naći će se i najvažniji holivudski filmovi i favoriti za Oskara kao što su Čovek ptica (Birdman), Rvanje s ludilom (Foxcatcher), Ritam ludila (Whiplash), I dalje Alis (Still Alice), Divljina (Wild), Teorija svega (Theory of everything), Noćne hronike (Nightcrawler). Tu su i najnovija ostvarenja dobro poznatih reditelja, kao što su Magija na mesečini (Magic in the moonlight) Vudija Alena, Mape do zvezda (Maps to the stars) Dejvida Kronenberga, Rez (The Cut) Fatiha Akina, Druga šansa (Second Chance) Suzan Bier, Džimijeva dvorana (Jimmy’s Hall) Kena Louča, Kraljica i zemlja (Queen and Country) Džona Burmana, Nova prijateljica (The new girlfriend) Fransoa Ozona, Predsednik (The president) Mohsena Makmalbafa. Pravo sa filmskog festivala u Berlinu stižu tri filma: Body, Virgin Mountain i As we were dreaming, a biografski film Pasolini Abela Ferare, sa Vilijemom Dafoom u glavnoj ulozi, biće prikazan 5. marta, tačno 40. godina nakon ubistva slavnog italijanskog reditelja.
Nagradu Beogradski Pobednik za izuzetan doprinos filmskoj umetnosti, FEST dodeljuje Mileni Dravić, jednoj od naših najvećih glumica, ženi koja iza sebe ima mnoga međunarodna i jugoslovenska filmska priznanja. Drugu nagradu za izuzetan doprinos filmskoj umetnosti dobiće Aleksandar Sokurov, jedan od najvažnijih reditelja današnjice, i svakako jedan od najvećih ruskih reditelja, koji dolazi na FEST da i lično primi nagradu. U njihovu čast biće održani omaž programi u Jugoslovenskoj kinoteci, a uvod u Sokurovljevu retrospektivu biće dokumentarni film Voices of Sokurov.
U Kinoteci će biti održano nekoliko specijalnih projekcija- Slučaj Matej nedavno preminulog reditelja Frančeska Rozija, koji je prikazan na FEST-u 1973. godine, kao i projekcije filmova Otac na službenom putu i Underground kojima se obeležava 30, odnosno 20 godina od kada su doneli Zlatne palme Emiru Kusturici. Takođe, u okviru programa FEST klasik biće upriličene i projekcije filmova reditelja čiji su se filmovi našli na ovogodišnjem programu, a koji su imali svoja ostvarenja i na ranijim izdanjima FEST-a.
Karte će biti u prodaji od 7. februara na blagajnama dvorana i mogu se nabaviti po sledećim cenama:
-Sava centar: svečano otvaranje 27.2. u 19h - 500din, projekcije od 9h 200din, 11h i 13.30h 250din, 16.30h 300din, 19h i 22h 350 din, 24h 250din. -Dom omladine: 12.30h, 15h, 22.30h 250din, 17.30h i 20h 300din -DKCB: 12h, 14.30h, 22h 250din, 17h i 19.30h 300din -Fontana: 15h, 17h, 21h 250din, 19h 300din -Dom sindikata: 17.30h 200din, 20h 300din, 22.30h 250din -Muzej Jugoslovenske kinoteke (Kosovska): 18h i 20h 250din -Jugoslovenska kinoteka (Uzun Mirkova): 17h i 21h 250din, 19h 300din
Na komplet karata po terminskim linijama odobrava se popust od 10% u prvih sedam dana prodaje.
I ove godine o programu i vestima vezanim za festival možete se informisati pomoću aplikacije za Android i iOS mobilne uređaje koja će uskoro biti dostupna na Play store i App store.
Novinari koji žele da se akredituju za praćenje 43. FEST-a mogu to da urade preko linka na našem sajtu www.fest.rs u sekciji Press. Rok za slanje zahteva za akreditaciju je 20. februar. Svi kojima je akreditacija odobrena biće pozvani.
NIS je već šest godina za redom generalni sponzor FEST-a, najveće i najuglednije međunarodne filmske smotre u ovom delu Evrope. Kompanija podržava FEST u sklopu korporativnog programa društvene odgovornosti „Kultura bez granica“ u cilju doprinosa kvalitetu kulturne i umetničke produkcije, očuvanja kulturne baštine, kao i ohrabrenja mladih i novih ideja i inicijativa.
Svoj doprinos kulturi i stvaranju pozitivnog kulturnog ambijenta, ove godine dale su i druge grupe korporativnih brendova, ističući pre svega da je kultura imperativ modernog društva.
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 7 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu Ne možete slati prikačene fajlove u ovom forumu