Pridružio se: 25 Dec 2010, 15:00 Postovi: 39460 Lokacija: Beograd
Rezervat prirode Carska bara
U međurečju Tise i Begeja, na oko 15 kilometara jugozapadno od Zrenjanina nalazi se najveće i najznačajnije zaštićeno prirodno dobro opštine Zrenjanin, specijalni rezervat prirode "Stari Begej - Carska bara".
Specijalni rezervat prirode "Stari Begej - Carska bara" ima oblik latiničnog slova S, koje oblikuje nekoliko bara. Sastoji se od četiri osnovna segmenta: korita Starog Begeja, bare Tiganjice, Perleske bare i najveće, Carske bare.
Stanište je oko 250 vrsta ptica, među kojima ima i retkih primeraka ugroženih vrsta ptica. Zatim 24 vrste riba iz sedam familija, 22 vrste gmizavaca i 23 vrste vodozemaca, i oko 50 vrsta životinja od kojih su neke vrste kontinentalno ugrožene poput divlje mačke, vidre... Pored životinjskog sveta rezervat obiluje i biljnim svetom, tako je do sada je zabeleženo preko 500 biljnih vrsta.
U ovoj oazi zelenila, mira i opuštanja možete se baviti različitim aktivnostima tipa: vožnja brodom, foto-safari,biciklizam stazom zdravlja, posmatranje ptica, let motornim zmajem...
superodmor
_________________
Ničega se ljudi toliko ne plaše kao nečije hrabrosti da bude onakav kakav je.
Pridružio se: 25 Dec 2010, 15:00 Postovi: 39460 Lokacija: Beograd
Rezervat prirode Zasavica
Zasavica je zaštićena kao specijani rezervat prirode. Nalazi se na 12 kilometara jugozapadno od Sremske Mitrovice.
Mirna i pitoma, omogućila je opstanak brojnom i raznovrsnom biljnom i životinjskom svetu. Kako bi taj svet bio očuvan sama Zasavica i njeno priobalje 1997. godine stavljeno je pod zaštitu države , kao prirodno dobro I kategorije od izuzetnog značaja, na predlog Zavoda za zaštitu prirode Srbije.
Rezervat obiluje raznovrsnošću flore i faune i prisutnim prirodnim retkostima i ugroženim vrstama. Do sada je zabeleženo preko 600 biljnih vrsta, od kojih je najznačajnije prisustvo: močvarne koprive, testerice, iđirota, lokvanjića, belog i žutog lokvanja.
Životiski svet je raznovrstan ribama, gde je evidentirano 25 vrsta riba iz 8 familija i 20 rodova.
Za rezervat se navodi ukupno 65 vrsta sisara, od kojih je 43 zabeleženo na terenu, dok se 22 smatraju kao potencijalno prisutne. Zanimljiv je podatak da prisustvo, tačnije potencijalno prisustvo, 65 vrsta sisara, predstavlja oko 68 % ukupne faune sisara Srbije, što znači da je ovo područje veoma značajno na nacionalnom nivou
U rezervatu je zabeleženo oko 180 vrsta ptica sa znatnim brojem gnezdarica, preko 120. Kako zbog ornitoloških vrednosti, ali i prevashodno zbog prisustva i brojnosti vrsta - gak i barski petlic, područje Zasavice uvršćeno je na listu područja važnih za ptice
superodmor
_________________
Ničega se ljudi toliko ne plaše kao nečije hrabrosti da bude onakav kakav je.
Pridružio se: 25 Dec 2010, 15:00 Postovi: 39460 Lokacija: Beograd
Park prirode Đavolja varoš
U neposrednoj blizini Kuršumlije nalazi se prirodni fenomen Đavolja varoš. Đavolja varoš poznata je po zemljanim kulama na čijim se vrhovima nalaze kamene kape, tj. blokovi. Ovi kameni stubovi nastali su delovanjem erozije na zemljište sastavljenog od rastresitog, ali čvrstog materijala na kome se nalazi kamenje veće veličine. Varoš čine 202 kamene figure koje su visoke od dva do petnaest metara, a široke od pola do tri metra. Ovaj fenomen jedinstven je u Srbiji i vrlo redak u svetu.
Postoji legenda o Đavoljoj varoši, po kojoj su nekada davno ovde živeli skromni, mirni svojoj veri privrženi stanovnici. To je smetalo đavolu pa im je on spremio „đavolju vodu“ da zaborave na rodbinske odnose. Nakon ispijanja vode, omamljeni meštani rešeše da venčaju brata i sestru.
Đavolji plan je pokušala da spreči vila, ne uspevši da urazumi svatove, koji krenuše sa mladencima ka crkvi na venčanje. Ona se onda poče moliti Bogu kako bi sprečio rodoskrnavljenje. Bog usliši njenu molbu, spoji nebo sa zemljom, dunu jak, hladan vetar i svatovi sa mladencima ostanu okamenjeni.
Đavolja varoš stavljena je pod zaštitu 1959. godine, a 1995. proglašena je za prirodno dobro od izuzetnog značaja i stavljena je u prvu kategoriju zaštite.
superodmor
_________________
Ničega se ljudi toliko ne plaše kao nečije hrabrosti da bude onakav kakav je.
Pridružio se: 25 Dec 2010, 15:00 Postovi: 39460 Lokacija: Beograd
Rezervat prirode Selevenjske pustare
Nalazi se na samoj granici sa Mađarskom, severoistočno od Bačkih Vinograda. Rezervat čini 10 područja očuvanih prirodnih vrednosti mozaično raspoređenih među voćnjacima, njivama i vinogradima. Status specijalnog rezervata steklo je 1997. godine.
Ovde se nalaze retke biljne i životinjske vrste vlažnih, peščarskih, slatinskih i stepskih livada. Za neke biljne vrste ovo je jedino nalazište u našoj zemlji ili je jedno od malobrojnih nalazišta. U rezervatu ima oko 22 zakonom zaštićenih vrsta, dok se oko 14 vrsta smatra ugroženim po međunarodnim merilima i zaštićene su i u susednim zemljama. Isto tako, i od životinjskih vrsta prisutne su neke vrste od međunarodnog značaja, kao što su: slepi miševi, barska žaba, peščarski gušter i neke retke ptice gnezdarice.
Pošto je u Rezervatu zabranjeno kretanje van staza i puteva, kroz Selevenjsku šumu, pored najinteresantnijih delova, vodi lepo uređena staza za posetioce.
superodmor
_________________
Ničega se ljudi toliko ne plaše kao nečije hrabrosti da bude onakav kakav je.
Pridružio se: 25 Dec 2010, 15:00 Postovi: 39460 Lokacija: Beograd
Park prirode Vražja stena
Vražja stena ili Vražji kamen je zanimljivo čudo prirode na svega 5 kilometara od Trgovišta.
Vražji kamen za razliku od Đavolje Varoši nije medijski promovisan, pa vrlo malo ljudi zna za ovo prelepo mesto. Ukoliko vas put nanese Pčinjskom okrug, Vranju, Prohoru Pčinjski ili možda idete ka Skoplju, obavezno vredi videti ovaj neverovatni prizor.
Vražji kamen je prirodni fenomen koji jenastao erozijom stena. Reka Pčinja je nekada davno prosekla stenu i izvajala niz velikih kamenih stubova, od kojih se izdvajaju tri visine, između 50 i 60 metara. Mesto se zato nekada zvalo Prosečnik, i deluje prelepo i prosto nestvarno, kao iz nekih prohujalih vremena.
superodmor
_________________
Ničega se ljudi toliko ne plaše kao nečije hrabrosti da bude onakav kakav je.
Pridružio se: 25 Dec 2010, 15:00 Postovi: 39460 Lokacija: Beograd
Park prirode stara Tisa
Park prirode „Stara Tisa“ kod Bisernog ostrva obuhvata opštine Bečej, Novi Bečej i Žabalj. Ovo je fenomenalno mesto za kupače, jer je voda čista i bistra, ali i za ribolovce, jer se ovde nalazi preko 20 vrsta riba. Ovaj očuvani park prirode, takođe je i stanište retkih ptica.
A neke životinje koje su ovde pronašle svoj dom, ulaze u grupu najugroženijih životinja na planeti: mali vranac, patka njorka, orao belorepan, stepski soko, kukuvija... Što se tiče vodenih biljaka, najznačajnija vrednost parka je beli lokvanj.
superodmor
_________________
Ničega se ljudi toliko ne plaše kao nečije hrabrosti da bude onakav kakav je.
Pridružio se: 25 Dec 2010, 15:00 Postovi: 39460 Lokacija: Beograd
Rezervat prirode Bagremara
Rezervat prirode se nalazi u zapadnoj Bačkoj, severno od naselja Bačka Palanka. Na zaštićenom području Specijalnog rezervata prirode " Bagremara" uspostavlja se režim I i II stepena zaštite. Skoro 100% površine prekriveno je šumom.
"Bagremara" danas predstavlja kulturu bagrema sa vrlo malo crnog oraha i hrasta lužnjaka. U njoj su očuvane tipične i specifične vrednosti izvornih autohtonih nizijskih mešovitih hrastovih šuma sa jedinim nalazom biljne vrste kukurjaka u našoj zemlji.
Osnovnu vrednost rezervata predstavlja nalaz vrste Eranthis hyemalis koja impresionira svojim izgledom tokom februara i marta meseca kada je biljka u svom punom razvoju. Prisutne su i navale ili muške paprati (Dryopteris filix mas) koje predstavljaju redak nalaz ove vrste u Podunavlju Bačke.
superodmor
_________________
Ničega se ljudi toliko ne plaše kao nečije hrabrosti da bude onakav kakav je.
Pridružio se: 25 Dec 2010, 15:00 Postovi: 39460 Lokacija: Beograd
Stogodišnjica zaštite Deliblatske peščare
Javno preduzeće (JP) "Vojvodinašume" u saradnji sa drugim šumarskim institucijama i institucijama za zaštitu prirode, obeležiće u Master centru u Novom Sadu stogodišnjicu prvog stavljanja pod zaštitu delova Deliblatske peščare, kao prirodnog spomenika
Početak zaštite Deliblatske peščare prvi put je ustanovljen 1912, kada je izdvojeno pet delova površine od 300 hektara na lokalitetima Rošijana i Crni vrh, zbog očuvanih iskonskih karakteristika šumo-stepskih zajednica.
Deliblatska peščara kao najveća evropska kontinentalna peščara, predstavlja područje sa posebnim karakteristikama biotopa jedinstvenog u Evropi. U pitanju je poslednja i najveća oaza peščarske, stepske, šumske i močvarne vegetacije Panonske nizije, kao jedan od najvećih centara biodiverziteta u Evropi i područje od izvanredne, univerzalne vrednosti za zaštitu prirode i nauku. Deliblatska peščara je krajem 1977. proglašena za Specijalni prirodni rezervat, a 2002. za Specijalni rezervat prirode.
Program obeležavanja jubileja će se sastojati od nekoliko prezentacija koje će na najbolji način predstaviti vrednosti i značaj zaštite Deliblatske peščare, sa osvrtom i na ostala prirodna dobra kojima upravlja JP "Vojvodinašume", navedeno je u saopštenju.
akter
_________________
Ničega se ljudi toliko ne plaše kao nečije hrabrosti da bude onakav kakav je.
Pridružio se: 25 Dec 2010, 15:00 Postovi: 39460 Lokacija: Beograd
PEŠTER I REZERVAT UVAC
Pešter je najveća visoravan na Balkanskom poluostrvu i jedna od najvećih u Evropi, koju u Srbiji mnogi zovu domaći Sibir. Mesto Sjenica je sinonim za niske temperature i najhladniji je predeo u zemlji. Poslednjih godina, Pešterska visoravan je hit među ljubiteljima netaknute prirode i istinskih zaljubljenika u nove, neistražene predele kojima pripada i rezervat prirode Uvac.
U mnogim pričama koje smo slušali u detinjstvu, upečatljiva slika je da se tamo negde, iza sedam gora, nalazi posebna lepota. Baš tako se može reći i za Pešter, visoravan sa kotom 1150 metara na površini od 63 kvadratnih kilometra, sa koje se pogled pruža na lokalne planine Goliju, Javor, Zlatar, Ozren i još tri manje poznate planine. Reklo bi se beskrajno prostranstvo netaknutog zelenila, u kome su put pronašle samo bistre i hladne vode reka Uvac, Vapa, Jablanica, Dubočica koje na samom kraju toka formiraju tri prelepa jezera Uvačko, Zlatarsko i Sjeničko. Ribolov na ovim rekama je pravi doživljaj, ali se ne zaboravlja ni slika još čuvenijih meandra. Reke na Pešteru krivudaju, čak i kad ne postoji prirodna prepreka na njihovom putu, pa često izgleda kao da se vraćaju unazad i ponovo osvajaju prostor. Vode reke Uvac duboko su usekle svoja korita u krečnjačke stene i formirale sužene klisurasto-kanjonske doline sa liticama koje se izdižu do 350 metara. Jedinstven izgled imaju uklješteni meandri, a zbog lepote, prozvani su srpski Kolorado.
Ovom predelu na jugozapadu Srbije, čuvenom po čistoj i očuvanoj životnoj sredini, ali i pravom pećinskom carstvu, koje se proteže na više od šest kilometara i najveći je pećinski sistem u zemlji, pripada i rezervat prirode Uvac. Zaštićenim prirodnim dobrom proglašeno je 2006. godine, kaže za naš radio Slobodan Ljubojević, direktor. Zauzima površinu od 7.500 hektara, a postalo je zaštićeno prvenstveno zbog beloglavog supa, retke i ugrožene vrste orla lešinara impozantnih razmera i raspona krila od skoro tri metra. Ova vrsta moćnih letača devedesetih godina prošlog veka je bila pred izumiranjem na starom kontinentu. Na teritoriji Uvca bilo je samo šest parova, pa je angažovanjem stručnjaka nacionalnog Zavoda za zaštitu prirode i lokalnog stanovništva pokrenut program zaštite beloglavog supa, ptice koja se nalazi u grbu Srbije. Dve decenije kasnije, u rezervatu ima 67 parova i to je najveća kolonija ove vrste orlova na Balkanu i jedna od većih u Evropi. U rezervatu živi još stotinu vrsta ptica, od kojih je nekoliko vrsta orlova, ali i neke retke i ugrožene vrste sisara koje su staništa našle u šumama i nepreglednim livadama Peštera.
Za turiste se organizuje posmatranje orlova na hranilištu, obilazak pećina, vožnja čamcima, rekreativni ribolov, ali i biciklističke i pešačke ture. To je prilika da se upoznaju neobično srdačni i dobri ljudi kraja i da se doživi gorštačko gostoprimstvo. A ono podrazumeva i čelno mesto gostima za njihovom trpezom na kojoj su, na Balkanu čuveni, sjenički sir i jagnjetina, jedinstvenog ukusa zbog paše na travnjacima koji su daleko od zagađenja. Postoje i poslastice koje se mogu probati samo na Pešteru, poput specijaliteta od ovčjeg mleka, ili jela od heljde. Za uspomenu i poziv da ponovo dolaze, meštani ovog kraja, goste daruju nekim ručno tkanim sitnicama. Naravno, ćilimi, torbice i prsluci sa karakterističnim balkansko-orijentalnim motivima mogu se kupiti za poklon dragim osobama.
mojasrbija
_________________
Ničega se ljudi toliko ne plaše kao nečije hrabrosti da bude onakav kakav je.
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 2 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu Ne možete slati prikačene fajlove u ovom forumu