Srbija ima šta da ponudi na koju god stranu zemlje da se uputite. Na severu takođe možete iskusiti jedinstvene momente i upoznati se sa kontrastima naše zemlje. Dok je centralna Srbija pretežno brdovito područje, sever je prostrana ravnica sa zlatnim žitnim poljima.
Šarenilo parkova na Paliću
Ono po čemu je sever, ili Vojvodina, još poznat jeste da je to pravi gurmanski raj sa velikim potencijalima seoskog turizma.
Mnoštvo salaša, etno-sela, banja, tvrđava, rečni turizam, Nacionalni park Fruška gora i jezera samo su deo onoga što Vojvodinu čini posebnom i jedinstvenom. Gradovi Novi Sad, Subotica, Kikinda, Sombor, Zrenjanin upoznaće vas sa vojvođanskom tradicijom, multikulturalnošću, ali i s dobrim provodom, jer se upravo u Vojvodini održavaju i neki od najvećih muzičkih festivala, prvenstveno novosadski Egzit, najbolji u istočnoj Evropi, ali i Dani piva u Zrenjaninu.
Sajt .Srbija.SuperOdmor.rs napraviće za vas rutu kako biste okusili od svega pomalo. Preporučujemo da se na severnom putu uputite od Beograda do banje Kanjiža. Vojvodina je poznata i po mnogim dvorcima kao što su Dunđerski ili Fantast, ali i Maldegem ili Stari dvorac, koji se nalaze u blizini Kanjiže. Dvorac Maldegem izgrađen je 1910. godine za grofovsku porodicu Maldegem, plemiće iz Belgije po kojima je i dobio ime.
Stari dvorac sagrađen je u 19. veku u Čoki. Zgrada dvorca dominira širokim i prostanim ulicama ove severnobanatske varošice. Čoka je još poznata i po vinariji, a i cela Vojvodina pravi je užitak za ljubitelje vina. Na ovom putu naići ćete i na etno-selo Kraljica voća, na samo 11 kilometara od Kanjiže.
Okruženo velikim brojem drveća, vinograda, pašnjaka, neobična arhitektura objekata savršeno se uklapa u okolinu, stvarajući toplu atmosferu Vojvodine.
Odmor u banji Kanjiži
Obilazak severa nikako ne bi bio potpun bez posete nekom od salaša. Preporučujemo salaš Jelen, koji se nalazi na samo kilometar od Palićkog jezera.
Okružen je šumom i ravnicom, gde možete uživati u autentičnoj atmosferi i mirisu domaćinskog ognjišta, uz zvuke tamburaša uz potpuni gastronomski užitak.
Kad ste već u blizini Palića, zoo-vrt je takođe obavezna stanica. Kad nakon 185 kilometara puta stignete do Kanjiže, uz pomoć www.Srbija.SuperOdmor.rs možete pronaći smeštaj s obaveznom posetom poznatoj banji Kanjiži, koja pruža gostoprimstvo svima kojima je potreban odmor, preventivni oporavak ili medicinska rehabilitacija.
Obilazak istočne Srbije može se s pravom nazvati svojevrsnim putovanjem kroz istoriju. Putujući ovim predelima možete koračati stopama praistorijskih ljudi, o čemu svedoči Lepenski vir, starih Rimljana, čije korene ćete pronaći u palati Feliks Romulijana ili Viminacijumu, dok će vas kroz srednjovekovno doba provesti tvrđava Golubac.
Zaostavštine Osmanlija pronaći ćete u tvrđavi Fetislam. Međutim, istočna Srbija nije samo upoznavanje sa istorijom već i s prirodnim lepotama, kao što su Đerdap, Srebrno jezero ili zlatni Pek.
Rajačke pimnice
Takođe, ovaj deo naše zemlje ima šta da ponudi i onima željnim provoda, pogotovo rokerima, s obzirom na to da je domaćin nadaleko čuvene Zaječarske gitarijade, koja iz godine u godinu privlači sve više posetilaca.
Isplanirajte obilazak istočne Srbije, a najbolja preporuka je da se iz Beograda uputite ka Zaječaru. Na putu dugom 242 kilometra
Sajt .srbija.superodmor.rs pokazaće vam da se možete upoznati sa više značajnih prirodnih i kulturno-istorijskih dobara, a usput se i dobro zabaviti, rekreirati ili uživati u lovu i ribolovu.
Gamzigrad
Ono što bi svakako trebalo da se nađe na vašoj mapi prilikom ovog puta jeste obilazak Rajačkih pimnica, Gamzigrada, planine Rtanj i manastira Suvodol. Takođe, obavezna usputna stanica trebalo bi biti i pomenuta Feliks Romulijana, čiji značaj je prepoznao i Unesko, uvrstivši je na svoju listu svetske kulturne baštine 2007. godine.
Feliks Romulijana nalazi se u blizini Gamzigrada i predstavlja carsku palatu rimskog imperatora Gaja Valerija Galerija Maksimilijana i najočuvaniji je primer rimske dvorske arhitekture. Godišnje je poseti više od 40.000 ljudi.
Brojne atrakcije uz obalu Dunava
Krstarite Đerdapskom klisurom
„Mogao je Dunav da bude tako atraktivan prolazeći i kroz neke druge predele, ali nije...“ Istina – i nije. I zato nije slučajno što to kažu i stranci, niti što se Đerdapska klisura našla među kandidatima za pet „čuda prirode“ Srbije. Štaviše, priroda se u ovom delu Nacionalnog Parka Đerdap srećno ukrstila sa bogatom kulturno-istorijskom baštinom i postala pravi simbol milenijumskog trajanja i nasleđa civilizacija – od najstarije civilizacije Lepenskog Vira preko bogatog nasleđa Rimskog carstva.
Krstarenje po Đerdapskoj klisuri se tako, sasvim logično našlo i u ekskluzivnom programu ponude hotela Đerdap iz Kladova, koji prethodno opisano zadovoljstvo organizovanim grupama svojih gostiju upotpunjuje gastronomskim doživljajima, degustacijom lokalnih vina, muzičkim i zabavnim sadržajima.
Od pristaništa u Tekiji, brod-restoran hotela Đerdap plovi klisurom uzvodno ka najlepšem delu Dunava, kroz živopisni Nacionalni park Đerdap, a zatim se vraća i kroz prevodnicu hidroelektrane spušta i usidruje ispred hotela, u Kladovu.
"Upravo plovimo kroz tesnac gde je Dunav najuži i najdublji u svom toku“, čuje se glas zanimljivog i duhovitog stručnog vodiča koji je sa nama u ovom najvećem arheološkom muzeju pod otvorenim nebom.
Klisura otkriva Trajanovu tablu i povest o izgradnji drevnog rimskog puta početkom drugog veka nove ere, Veliki i Mali kazan, nekadašnje opasne virove; najveću kamenu skulpturu u Evropi – u steni uklesan lik dačanskog kralja Decebala koji sa suprotne obale „motri“ na rimske osvajače; rumunski manastir Mrakoniju, živopisno izletište Hajdučka vodenica.
Brod prima do 120 ljudi i „laganim hodom“ gospodari donjim tokom Dunava. A na njemu, spoj moderne kuhinje i autentičnih specijaliteta sa ribljeg i etno menija:
„Smuđ na zaboravljeni način“, „Dimljeni tolstolobik u pesto sosu“, „Fileti morune u kurkumi“ ili specijalitet sa roštilja „Đerdapske rolnice“...
Degustacija vina sa rajačkog i fruškogorskog vinogorja, tamburaši i muzika podunavlja, začiniće šest sati plovidbe koji proteknu za tren.
Iz iskustava koje nosimo sa tog krstarenja, jasno je zašto je ovaj program tako tražen za aktivni odmor i poslovni turizam – motivacione vikende, kompanijske proslave ili tim-bilding programe.
Kompanija „Dunav osiguranje“ u prisustvu zamenika premijera Ivice Dačića predstavila turistički objekat
ZLATIBOR - Novi adut zlatiborskog turizma!
U samom srcu ove planine juče je otvoren jedinstven turistički objekat, za koji zaposleni u kompaniji „Dunav osiguranje“ tvrde da elegancijom i komforom stoji rame uz rame sa najboljim svetskim hotelima. Odmaralište među borovima juče je otvorio zamenik premijera Ivica Dačić.
- Ovo je ulaganje u standard zaposlenih i dokaz da rukovodstvo kompanije vodi socijalno odgovornu politiku. Nema sastanka sa predstavnicima MMF na kojem oni ne govore da Srbija treba da proda „Dunav osiguranje“. Ono što ja kažem jeste da će o tome šta će u Srbiji biti prodato odlučivati samo Srbija, a da „Dunav“ treba da ostane vlasništvo svih nas - rekao je Dačić.
Po rečima direktorke „Dunava“ dr Milenke Jezdimirović, novo odmaralište sa 24 sobe, saunom, dečjom igraonicom, konferencijskom salom i drugim pratećim sadržajima biće otvoreno za zaposlene u ovoj kompaniji, ali i za sve druge goste.
Savršeni vodič za odmor u Srbiji olakšaće vam svaki korak pri obilasku bilo kojeg dela zemlje. Sajt srbija.superodmor.rs pripremio je popis svih vrsta smeštaja, kulturnoistorijskih bogatstava i prirodnih lepota.
Za one koji vole da uživaju u domaćinskoj atmosferi, tradicionalnoj kuhinji i muzici, preporučujemo da potraže spisak etno-sela ili salaša. Srbiju krasi čak 19 etno-sela. Preporučujemo etno-selo Vrhpolje - turistički biser Azbukovice, koji odiše tradicijom starog srpskog sela s početka 19. veka.
Oni koji žele da se upoznaju sa životom našeg najvećeg jezičkog reformatora, obavezno bi na svojoj mapi trebalo da ucrtaju i posetu etno-kompleksu Tršić, rodnom selu Vuka Karadžića.
Svaki od osam salaša, koliko ih ima u Srbiji, poseban je na svoj način. Za jedno od 10 najboljih mesta na koridoru 10 proglašen je Salaš 84 koji svoje ime nosi već 300 godina.
Centralna Srbija
Putem manastirskih staza i planinskih venaca
Ukoliko do sada niste imali prilike da uživate u lepotama centralne Srbije, pravo je vreme da vas portal Srbija.SuperOdmor.rs provede kroz najlepše krajeve srca naše zemlje - velelepne planine, gradove Kragujevac, Kraljevo, Valjevo, Šabac, ili predivne manastire koji vekovima krase ovo područje.
Gledićke planine
Vaš vodič kroz Srbiju, .Srbija.SuperOdmor.rs predlaže da za početak obilaska na mapi pronađete manastir Dračan posvećen Svetom Nikoli koji se nalazi na samo deset kilometara zapadno od Kragujevca, a podignut je davne 1734. godine.
Gružansko jezero
Živopis potiče iz 1975. godine, dobro je očuvan i smatra se jednim od najboljih iz ovoga kraja. Jednostavnim klikom na sajt Srbija.SuperOdmor.rs možete se upoznati sa bajkovitom okolinom Kragujevca, gde se proteže Gružansko jezero koje zahvaljujući svom položaju, prostranstvu i pitomim obalama poseduje izuzetne uslove za sportski ribolov.
Koštunići
Ako ste ljubitelji banjskog turizma, možete uživati u Banji Gornja Trepča koja je ušuškana u blizini Čačka, na šumovitim padinama planina Bukovik i Vujan, na nadmorskoj visini od 460 metara. Za najlepšu banju u Srbiji važi Mataruška banja koja se nalazi u okolini Kraljeva. Posebno prijatan izgled banji daju brojni parkovi i šetališta sa puno zelenila. Pored puno različitog rastinja park poseduje i Ginko Bilobu koja je doneta sa Labradora, banja poseduje i uređenu plažu na obali Ibra.
.
Mataruška banja
Prilikom obilaska Šumadije, idealno putovanje bilo bi kroz Gledićke planine. Pružaju se u dužini od 35 kilometara između Lepenice na severu, Gruže na zapadu, Levča na istoku i Zapadne Morave na jugu. Gledićke planine spadaju u red najviših i najdužih planina u Šumadiji, a ime su dobile po selu Gledić. Bogate su šumom, izvorima, pašnjacima, klisurama i brojnim rečicama i potocima...
Još jedan biser centralne Srbije i Hadži-Prodanova pećina udaljena 7 km od Ivanjice. Dobila je ime po Karađorđevom vojvodi koji je u ovoj pećini sklanjao zbegove. Avanturistima će biti posebno interesantna jer predstavlja kombinaciju važnog turističkog, speleološkog i arheološkog objekta. Pored predivnih dvorana sa stalagmitima i stalaktitima, u pećini su pronađeni vredni predmeti iz doba praistorije.
Centralna Srbija može se pohvaliti i prvim i jedinim ekološkim selom u Srbiji: etno-selom Koštunići. Prirodu ovog kraja još nisu dodirnule blagodeti civilizacije, tako da je sve iskonski čisto, a ljudi su učinili mnogo da se kroz Koštuniće ne može u žurbi proći. Ovde se nalazi i etno-kuća sa tkaljama, pletiljama i veziljama čije rukotvorine već odlaze u svet, Prodanovića magaza, stara više od 120 godina, sada etno-muzej i stalna postavka slikara Bože Prodanovića... Takođe, ovde možete videti i istorijski muzej posvećen kolubarskoj bitci i legendarnom generalu Živojinu Mišiću.
Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESKO) širom sveta prepoznaje dobra od izuzetnog značaja i svrstava ih u listu Svetske baštine.
Manastir Sopoćani
Na ovoj listi nalazi se skoro 1000 lokaliteta kulturnog i prirodnog bogatstva koje je UNESKO Komitet, najprestižnije telo koje se bavi pitanjem zaštite kulturne i prirodne baštine, ocenio kao mesta od izuzetne univerzalne vrednosti. Tu su svrstani 725 kulturnih dobara, 183 prirodna i 28 mešovitih u 153 partnerske zemlje. Svoje mesto na prestižnoj UNESKO listi dobila je i Srbija čija su odabrana mesta potvrđena kao lokaliteti od izuzetnog značaja i vrednosti.
Tu spadaju Stari grad Ras sa manastirom Sopoćani, Gamzigrad - Feliks Romulijana, manastir Studenica i srednjovekovne građevine na Kosovu (Manastiri Gračanica i Dečani, Crkva Uspenja Bogorodice Ljeviške i manastirski kompleks Pećka patrijaršija).
Najbolji virtuelni vodič kroz našu zemlju, sajt www.Srbija.SuperOdmor.rs , povešće vas na jedinstveno putovanje stazama UNESKO liste koji je prepoznao unikatnu vrednost i kvalitet naših kulturno-istorijskih dobara i stavio ih pod svoj protektorat. Odaberite rubriku “Unesco liste” na naslovnoj strani sajta i uz pomoć mape pogledajte šta je najbliže vašem kraju, a možete napraviti i nabolju rutu kako biste obišli što više i upoznali se sa našim istorijskim vrednostima.
Godine 2007. Unesko je prepoznao vrednost carske palate Feliks Romulijana u blizini Gamzigrada i uvrstio je u svoju listu. Okružena planinama Istočne Srbije, carska palata rimskog iperatora Gaja Valerija Galerija Maksimijana, podignuta je u 3. i 4. veku naše ere. Na brdu Magura, jedan kilometar istočno od palate nalazi se sakralni kompleks sa ostacima dva mauzoleja i dva tuluma. Ova palata predstavlja najočuvaniji primer Rimske dvorske arhitekture koji godišnje poseti više od 40.000 turista.
Tri godine pre toga, 2004, Uneskovoj listi zasluženo su se pridružile i srednjovekovne verske građevine među kojima dominira manastirski kompleks Pećka patrijaršija. U okviru komplksa se nalaze srpske srednjovekovne crkvene građevine, visoke zidine i konaci, a unutar manastira su četiri crkve. Najstarije ferske potiču iz 13. veka, a najstarije drvo u Srbiji (staro preko 700 godina) nalazi se u porti manastira Pećke Patrijašije i stavljeno je pod zaštitu države. Jednako vredni su i manastiri Dečani, zadužbina kralja Stefana Uroša III Dečanskog u 14. veku i Gračanica, zadužbina kralja Milutina koja spada u najlepše manastire Srbije.
Uneskovoj listi prvi se iz Srbije pridružio Stari Ras sa Sopoćanima davne 1979. godine. Sopoćani potiču iz 13. veka, zadužbina je kralja Uroša I i posvećen je Svetoj Trojici. Ova crkva je jedinstvena građevina sa polukružnom apsidom, najstarije freske su iz 1273. godine - prava remek-dela prepoznatljiva širom sveta. U ovom manastiru sahranjeni su i neki članovi kraljevske porodice.
Na mestu gde su se spajali putevi sa zapada i juga i vodili ka istoku nikao je srednjovekovni kompleks spomenika Stari Ras. Na ovom mestu su se spajli putevi sa zapada i juga koji su vodili ka istoku. Kompleks se sastoji od više spomenika, od kojih su najznačajniji: Gradina na Pazarištu sa Podgrađem, Trgovište, Gradina u Postenju, Reljina gradina, crkva u Naprelju i latinska crkva u Postenju. Mesto na kome je smešten grad ima bogatu istoriju koja potiče iz bronzanog doba i predstavlja mesto gde su nastala neka od najstarijih dela srpske umetnosti.
Srbija ima velike potencijale za unapređenje zdravstvenog turizma, ali on trenutno nije razvijen zbog nedostatka organizacije u ustanovama koje bi mogle da pružaju usluge inostranim pacijentima.
Na skupu "Zdravstveni turizam u Srbiji - mogućnosti i izazovi", koji se održava u Vrnjačkoj Banji direktorka privatne Klinike "Belmedik", dr Jasmina Knežević rekla je da Srbija ima i kadrovske i organizacione sposobnosti za razvoj zdravstenog turizma, ali da je izgubila "poziciju koja je ranije bila veoma dobra".
Prema njenim rečima, veliki broj kardiohirurga i anesteziologa je napustio Srbiju i to je jedan od velikih problema koji sprečava da se zdravstveni turizam podigne na viši nivo.
"Veoma su tražene stomatološke i usluge iz oblasti plastične i urogenitalne hirurgije, ali nisam sigurna da tu ima organizovanog i velikog prometa stranih turista", rekla je Knežević, ukazujući da je uglavnom reč o pojedinačnim slučajevima koji dođu iz neke druge zemlje zbog neke intervencije.
Ona je dodala da u Srbiji nema ozbiljne turističke organizacije, a ni ustanove koja bi bila u mogućnosti da primi neki broj stranih pacijenata. Knežević je dodala da je zdravstveni turizam dobro razvijen poslednjih godina u Češkoj, Poljskoj, Mađarskoj, a posebno Makedoniji.
Direktor Specijalne bolnice "Merkur" u Vrnjačkoj Banji dr Dejan Stanojević je kazao da poslednjih godina u tu bolnicu posećuju pacijenti iz Rusije, Italije i Francuske, ali da nije reč o velikom broju.
On je dodao da je u planu da ta bolnica sklopi ugovor sa austrijskim Fondom za zdravstveno osiguranje da bi pacijenti iz Austrije dolazili na rehabilitaciju u Vrnjačku Banju, kao i da se takav vid saradnje proširi i na Nemačku.
"Kada je reč o pacijentima iz Srbije, 650 gostiju, koliko je trenutno smešteno u "Merkuru", 240 je došlo posredstvom Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO), a ostali su došli o svom trošku ili preko svojih radnih organizacija", kazao je Stanojević.On je dodao da pacijenti i izabrani lekari nisu dovoljno obavešteni o tome da pacijenti imaju pravo da na svake 4 godine o trošku RFZO dođu na rehabilitaciju u "Merkur" pa su zbog toga kapaciteti nedovoljno iskorišćeni.
Advokat iz Nemačke Radmila Kovačević rekla je da se zdravstveni turizam sve više definiše kao turistički trend i dodala da je 30 odsto preventivnih zdravstvenih usluga u zemljama EU pokriveno zdravstvenim osiguranjem.
Ona je navela podatak da je 2007. oko 80.000 turista iz inostranstva lečeno u nemačkim klinikama i da je taj broj u stalnom porastu, kao i da je zabeležen veći broj pacijenata iz Rusije koji dolaze u nemačke klinike na rehabilitaciju.
Kovačević je dodala da 4.000 ustanova u EU koje nude medicinske usluge beleži priliv od 4 milijarde evra na godišnjem nivou.
Na skupu posvećenom zdravstvenom turizmu, koji se održava u okviru manifestacije "Srpska medicinska dijaspora 2011", rečeno je da je neophodno da zdravstveni turizam u Srbiji bude prepoznat kao privredna grana od nacionalnog interesa i da je u skladu s tim nužno poboljšanje putne mreže, povećanje smeštajnog kapaciteta, ostvarivanje javno privatnog partnerstva i unapređenje zakonske regulative.
Od početka godine, blagodeti Sokobanje koristilo je oko 70.000 gostiju. Sve spremno za zimsku sezonu. Lekoviti tretmani uz rekreaciju, uživanje, provod
SOKOBANJA - Tamo gde je sa čuvenom krilaticom „Sokobanja,Sokograd - dođeš mator, odeš mlad“ svojevremeno stao naš komediograf Branislav Nušić, mnogo godina kasnije, nastavio je njegov kolega po peru, pesnik Mošo Odalović svojim stihovima - „Na čitavoj planeti vanredno stanje! Svet se iznova meri i kroji, svi bi da zidaju sokobanje, al’ Bog reče: Ne može! To negde već postoji!“
Sada su ulice popločane mermerom, drvoredi lipa, stari sjaj „Miloševog konaka“, turski amam sa „priveskom“ novog inhalatorijuma, prošlost i sadašnjost spojeni i na korama velikog platana, od kojih onaj najmasovniji odnedavno više ne postoji.
Od početka ove godine, blagodeti Sokobanje koristilo je oko 70.000 gostiju (350.000 noćenja), na šta treba dodati još oko 20 odsto onih „divljih“. Trenutno ovde boravi oko 4.000 posetilaca. Sve je spremno za zimsku turističku sezonu, jer je, pored ostalog, ovde raj za spremanje raznih sportskih ekipa i održavanje radničko-sportskih igara.
Banja jeste poznata po svojim lekovitim svojstvima, ali struktura gostiju se menja, pa je ovde sve više onih koji dolaze i zbog rekreacije, odmora i provoda. Njima na raspolaganju stoje mnoga čarobna izletišta od „Lepterije“ do Ozrena i Rtnja, zatim sportski tereni, raznovrsne kulturne i druge manifestacije. Razvijeni su kongresni, lovni i seoski turizam. Šlag na tortu: naredne sezone biće završeni velelepni akvapark i veliki velnes centar po svetskim standardima. Ne treba zaboraviti i da je opština Sokobanja 1992. postala prva ekološka opština u Srbiji.
- Tradicija je dosta duga, a mi smo s naše strane sve podredili gostima i to nam se kroz poseta vraća na najbolji način - kaže predsednik opštine Dimitrije Lukić. - Da nismo dobri i da ova banja nije raj za dušu i telo, zar bi nam se isti gosti vraćali svake godine?
Nacionalni parkovi, reke, jezera, pećine, prirodni rezervati ili kanjoni samo su deo prirodnog bogatstva koje Srbija poseduje. Pravi zaljubljenici u prirodu naći će svuda duž naše zemlje pravi prirodni kutak za uživanciju i opuštanje.
Sigurno je da se sve lepote koje je priroda podarila Srbiji ne mogu obići za kratko vreme, ali zavirite u odeljak “prirodne znamenitosti” na sajtu srbija.superodmor.rs i pronađite onu najinteresantinju i vama najbližu.
Šar planina
Srbiju krasi pet Nacionalnih parkova - Fruška gora, Tara, Kopaonik, Đerdap i Šar planina. Svim ljubiteljima “divlje” prirode preporučujemo obaveznu posetu Nacionalnom parku Šar planina. Prostire se u dužini od 85 kilometara i smatra se jednim od faunistički najbogatijih područja Evrope.
Najatraktivniji vrh planine je Ljuboten visok 2.498 metara. Samo na Šar planini nalazi se 45 procenata biljnog sveta Srbije zbog čega s punim pravom nosi obeležje skloništa za divlji svet. Takođe, kulturno-istorijsko nasleđe Šar planine ima poseban značaj za srpski identitet i istoriju, a na njenom prostoru nalazi se čak 45 crkvi i manastira.
Međutim, ovo nisu jedine stvari kojima se ovaj Nacionalni park može pohvaliti. Naime, sa 147 različitih vrsta leptira, Šar planina predstavlja najbogatije područje cele Evrope.
Bogovinska pećina
Za ljubitelje istraživanja pećina pravi izbor može predstavljati Bogovinska pećina čiji ulaz se nalazi na 360 m nadmorske visine. Spada u jednu od najdužih pećina u Srbiji, dužina istraženih kanala je oko 6 km. Kroz pećinu teče povremena rečica koja ističe na ulazu, dok dublji delovi pećine obiluju pećinskim nakitom. U Bogovinskoj pećini živi i veoma interesantna fauna kavernikolnih zglavkara.
Srbija se može pohvaliti da kroz njenu teritoriju protiče najpopularnija reka na svetu za rečna krstarenja koja predstavlja veliki turistički potencijal naše zemlje, a reč je naravno o Dunavu. Dunav je druga najduža reka u Evropi i sastavni je deo transevropskog plovidbenog sistema Rajna – Majna – Dunav, koji spaja Atlantik i Mediteran, povezujući zapad i istok Evrope.
U Srbiji prolazi kroz vojvođansku ravnicu i nacionalne parkove „Fruška gora“ i „Đerdap“. Duž njegovih obala nižu se brojna prirodna blaga i kulturno-istorijske vrednosti.
Prirodni i turistički biser opštine Bor je svakako Borsko jezero. Nalazi se u podnožju plаnine Crni Vrh, a “prirodnjaci” će posebno uživati u listopadnim i četinarskim šumama, zelenim livadama i pašnjacima kojima je jezero okruženo. Borsko jezero je samo jedno od 49 koja krase Srbiju pa nećete pogrešiti i na bilo koju stranu da se uputite.
Đavolja varoš
Još jedna odlika prirodnih znamenitosti su i parkovi prirode među kojima se najviše ističe prirodni fenomen Đavolja varoš. Đavolja varoš poznata je po zemljanim kulama. Čine je 202 kamene figure koje su visoke od dva do petnaest metara, a široke od pola do tri metra. Ovaj fenomen jedinstven je u Srbiji i vrlo redak u svetu zbog čega je Đavolja varoš bila i u konkurenciji za prirodno čudo sveta.
Za Đavolju varoš vezuje se legenda po kojoj je đavo mirnim stanovnicima spremio “đavolju vodu” koji su oni popivši je zaboravili na rodbinske veze i rešili da venčaju brata i sestru. Đavolji plan je sprečila vila koja se molila Bogu da spreči rodoskrnavljenje. Bog usliši njenu molbu, spoji nebo sa zemljom, dunu jak, hladan vetar i svatovi sa mladencima ostaše okamenjeni.
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 5 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu Ne možete slati prikačene fajlove u ovom forumu