Bivši premijer Crne Gore i predsednik Skupštine okupili intelektualce. Nije bilo premijera Lukšića, a ni predsednika Vujanovića
PODOGRICA - Sastanak koji su u četvrtak uveče u državnoj rezidenciji Vila”Gorica”, daleko od očiju javnosti, održali bivši premijer Milo Đukanović i predsednik parlamenta Ranko Krivokapić sa oko 20 intelektualaca je poruka da Crna Gora ne može opstati bez Đukanovića, i prvi čin pozorišne predstave njegovog vraćanja na političku scenu, smatraju u Novoj srpskoj demokratiji. Potpredsednik ove partije Slave Radunović kaže da je bivšem premijeru “odmor izgleda dosadio i ponovo bi da se igra politike”Radunović dodaje da se “pravi atmosfera da se sa političke scene skloni premijer Lukšić, koji je pokazao dobru volju da razgovara sa opozicijom i pravi kompromise”.
Sastanak Đukanovića i Krivokapića sa intelektualcima istomišljenicima, već nazvan “tajna večera” odvija se u trenutku kada se aktuelni premijer Igor Lukšić nalazi u Njujorku, a nije pozvan ni predsednik Crne Gore Filip Vujanović, koji zbog prijateljskih odnosa sa predsednikom Srbije Borisom Tadićem i pomirljivih izjava u vezi Mitropolije crnogorsko primorske, kao i drugim pitanjima vezanim za državne simbole, sve više na sebe navlači bes socijaldemokrata i radikalnih snaga u svojoj partiji.
Zbog toga su i tokom sastanka, na njegov račun letele otrovne strelice od jednog broja “apostola” koji su se tokom protekle decenije deklarisali kao žestoki branioci crnogorskog “identiteta”. Oni nisu propustili, kao uostalom ni Đukanović, ni Krivokapić da “krivca” i “opasnost” po Crnu Goru i njen identitet vide “vani” odnosno u - Srbiji.
Jedini od učesnika “tajne večere” profesor Šerbo Rastoder kazao je u petak da sastanak nije bio “konspirativan već redovan” na kome se raspravljalo o političkoj i ekonomskoj perspektivi Crne Gore, ali i o identitetskim pitanjima. Milorad Popović je kazao da ne može da govori o detaljima sastanka jer “nije bio javan”, ali i da je bilo reči o identitetskim pitanjima koja su, kako je kazao, neodvojiva od egzistencijalnih.
- Pitanja jezika i popisnih rezultata izbijaju kao najvažnija, ali to lansiraju upravo oni koji manipulišu i koji rade kontra crnogorskih nacionalnih interesa, kazao je Popović.
BEZ TEKSTA
Ostala sam bez reči, širom otvorenih usta, kaže za “Novosti” profesor dr Mirjana Kuljak, jedan od retkih intelektualaca koji bez dlake na jeziku kritikuju aktuelni režim u Crnoj Gori i Mila Đukanovića, povodom vesti da su mu njene kolege išle “na noge”.
- Nezahvalno je držati moralne pridike i govoriti o dostojanstvu, zato ću ovoga puta da ćutim. Ako su već bili tamo, trebalo je da ga pitaju da im kaže poreklo svoje imovine i da im dostavi imovinske kartone bliskih prijatelja - kaže Kuljakova.
Kreditna agencija “Mudis” snizila je kreditni rejting Slovenije sa Aa2 na Aa3 zbog poteškoća u preduzetničkom i finansijskom sektoru i nesigurnosti Vlade da savlada rastući dug
LJUBLJANA - Kreditna agencija “Mudis” snizila je kreditni rejting Slovenije sa Aa2 na Aa3 zbog poteškoća u preduzetničkom i finansijskom sektoru i nesigurnosti Vlade da savlada rastući dug. Iz “Mudisa” su upozorili da bi ocena mogla dodatno biti snižena.
Razlozi za lošiju ocenu su povećani rizici da će Vlada biti prisiljena ponovo da jača bankarski sistem, pogoršanje uslova za srednjoročni privredni rast, dok je dodatno smanjena dostupnost kreditima zbog nepovoljnih uslova u bankarskom sistem Među razlozima su i rastuća politička nesigurnost, rizici za sprovođenje nacrta fiskalne konsolidacije i strukturnih reformi.
Naredna ocena zavisiće od sposobnosti Vlade da dostigne ambiciozne ciljeve fiskalne konsolidacije i strukturnih reformi, a biće analizirana i sadašnja politička nestabilnost i mogući uticaj na fiskalnu konsolidaciju i strukturne reforme, kao i uopšte prilike i položaj u evrozoni.
Slovenija “nije iznenađena” što je međunarodna agencija za kreditne rejtinge “Mudis” snizila rejting njenog suverenog duga, mada smatra da je taj potez “previše predostrožan”, saopštilo je u petak slovenačko ministarstvo finansija.
Do pada slovenačke vlade je došlo posle jednomesečne krize vladajuće koalicije, podstaknute odbacivanjem reforme penzionog sistema na referendumu u junu.
Inspektori rada u Srpskoj, samo tokom kontrola u prvoj polovini ove godine, utvrdili su da više od 40 odsto poslodavaca krši važeće zakone kod isplate plata i naknada radnici
INSPEKTORI rada u Srpskoj, samo tokom kontrola u prvoj polovini ove godine, utvrdili su da više od 40 odsto poslodavaca krši važeće zakone kod isplate plata i naknada radnicima, otkazivanja ugovora o radu i radnog vremena.
- U oblasti radnih odnosa i zapošljavanja izvršeno je ukupno 2.053 kontrole i najveći broj nepravilnosti odnosi se na neisplaćivanje plata i naknada prema važećim zakonima - istakao je za „Novosti“ glavni republički inspektor rada i zaštite na radu RS Goran Grgić i dodao da je u poslednja tri meseca prvog polugodišta, ipak došlo do opadanja nepravilnosti. Grgić je naglasio da se u svim slučajevima kada poslodavac uskrati ili smanji platu ili naknadu radniku koja mi pripada, ili je ne isplati u propisanom roku, u skladu sa zakonom poslodavac kažnjava novčanom kaznom od 1.000 do 10.000 KM.Najčešće nepravilnosti kod obračuna plata i naknada radnicima odnose se na to da poslodavci nisu isplaćivali plate u propisanom roku, nisu uručivali pisani obračun plata, ili su radnicima uskratili platu za vreme bolovanja, porodiljskog odsustva i korišćenja godišnjeg odmora - ističu u inspekciji rada. Nisu retki ni slučajevi da su poslodavci uskratili zaposlenom pravo na uvećanje plate po osnovu prekovremenog rada, rada praznikom i godina radnog staža, ili nisu obračunali platu u skladu sa stručnom spremom. Kako ističe inspektor Grgić, u svim slučajevima u kojima inspektori utvrde da radnicima nisu uplaćeni doprinosi, o tome obaveštavaju Poresku upravu.
U Savezu sindikata RS naglašavaju da je neisplata plata i neuplata doprinosa već godinama najveći problem radnika u Srpskoj i da su se postojeće inspekcijske kontrole u ovoj oblasti, kao i novčane kazne za nesavesne poslodavce pokazale - neefikasnim.
- Zbog toga smo i zatražili od Vlade RS da razmotri zahtev SSRS da se neisplata plata i neuplata doprinosa tretira kao krivično delo, kao što je utaja poreza - istakla je ranije predsednica SSRS Ranka Mišić.
RADNICI “NA CRNO“ Tokom 2.053 kontrole inspekcija je kod poslodavaca zatekla 294 radnika „na crno“ i u svim ovim slučajevima inspektori su izdali prekršajne naloge, posle čega su poslodavci zaposlili 181 radnika.
“Novosti” među Srbima povratnicima u Dubrave, nekadašnju vinogradarsku oazu u Hercegovini. U borbi za opstanak vinogradari se prekvalifikovali u stočare. Obnova kuća teče sporo
DUBRAVE, plodna hercegovačka oaza - plato, izdignuta iznad kanjona Neretve i korita Bregave, decenijama je bila sinonim za vinogradare. U dubravskim vinogradima vekovima se uzgajala najkvalitetnija žilavka i blatina, autohtone vinske sorte.
U Domanovićima, varošici u centru Dubrava, izgrađena je prva vinarija u regionu. Kad su se pre pet decenija u Hercegovini počele da se podižu plantaže voća - Dubravci su bili među prvima. Podignute su plantaže breskvi, kajsija, trešanja... Na tržište su iz Dubrava svakodnevno plasirani vagoni kvalitetnog voća. I sve to je zaustavljeno u samo nekoliko letnjih dana 1992. Srbi locirani u dubravskim naseljima Rečice, Opličići i Lokve morali su u izbeglištvo. Njihove kuće su pretvorene u zgarišta, imanja ostala zapuštena. I tako, sve do kraja devedesetih, srpska nasalje u Dubravama bila su avetinjski prazna. Do Lokava iz Čapljine se stiže za dvadesetak minuta, a iz Mostara treba deset minuta duže. Ali Lokve je teško naći, jer putokaza nema. Uz put novopodignuta naselja Šuškovo i Bobanovo selo, sa napadno vidljivim oznakama i simbolima.Tabla sa nazivom Lokve skinuta je na početku ratnih sukoba i nikada nije vraćena. Selo je oživelo, red je da se tabla postavi bliže prvim kućama, kod nekadašnje školske zgrade - kaže nam Milan Čikara, pošto smo posle više zaustavljanja i propitivanja stigli u Lokve.
Milan Čikara, pre rata konobar u hotelu “Karaotok” u poznatom lovištu Hutovo blato, jedan je od Srba koji su u Lokvama obnovili kuću.
- I moja kuća, kao i sve srpske u Lokvama, je spaljena. Svi smo morali u izbeglištvo. Mene je izbeglički put preko Nikšića, Mladenovca doveo u Barič i Beograd. Dobio sam donaciju, uložio lična sredstva i još čekam da se uvede struja. Konačno ću biti svoj na svome - zadovoljan je Čikara.
Iz Švedske je stigao Dejan Mihić, po drugi put je podigao i lepo uredio porodiču kuću.
- Uskoro ću u penziju i eto mene za stalno u mojim Lokvama. Ovde je najlepše - kaže Dejan Mihić, koji najavljuje povratak njegovog brata Save, takođe iz Švedske.
Prvi se u Lokve vratio Marinko Mihić da sa suprugom podigne dom i obnovi imanje. Te 1998. godine bio sam jedini Srbin u Dubravama, prvi povratnik, odlučan da obnovim ognjište. U početku bilo je mnogo odricanja, neizvesnosti i muke. Niko neće srpske proizvode, a imao sam kvalitetno mleko i sir. Sve sam morao da bacam. Kako je vreme proticalo, vraćale su se komšije, podigao sam i vinograd, šljivik. Sve prodam na kvantaškoj pijaci u Tasovčićima, a od ove godine otkupljuju i trgovci iz Rusije. U posetu mi dođe i sin Novica, elektroinženjer u zemunskom “Pupinu” - ne krije zadovoljstvo Mihić.
U obnovljenim Lokvama polovina je predratnog stanovništva. Uz porodice Čikara, Mihić, Gačić, jedino porodica Pjaca - braća Bato i Ljubo, imaju decu. Ostali povratnici su u odmaklim godinama, uz istina redovne posete dece koja žive uglavnom u Srbiji ili na zapadu Evrope.
- Problem će biti kad deca stasaju za školu, koja je u Domanovićima. Nije daleko, samo osam kilometara, ali je problem što je škola podeljena. U jednoj smeni hrvatska, a u drugoj muslimanska deca. A gde smo mi Srbi? Videćemo. Uglavnom, radimo ono što su radile generacije naših predaka. Obrađujemo imanje, proizvodimo kvalitetno voće - pričaju Bato i Ljubo Pjaca.
Želju da obnovi kuću ima i Boro Matković, koji je detinjstvo proveo u Lokvama.
- Sa sinovima Mirkom i Miroslavom planiram da obnovim kuću. To je i želja moje majke Milojke - ističe Matković.
DISKRIMINACIJA
LOKVE su decenijama bile mešovito selo, komšije Srbi i muslimani. I muslimanske kuće su posle sukoba sa Hrvatima zapaljene. Sve su, bez izuzetka, obnovljene. Muslimani su imali maksimalne donacije, a Srbi nisu obnovili ni polovinu od uništenog.
ŠUŠKOVO I BOBANOVO SELO
U DUBRAVAMA su posle ratnih sukoba za kratko vreme izgrađena dva naselja, Šuškovo i Bobanovo selo, sa 1.500 kuća. Stanovnici ova dva sela su Hrvati iz srednje Bosne. Bobanovo selo je u prvom komšiluku Lokava, a Šuškovo je podignuto na bivšem poligonu JNA. Ova naselja sa karakterističnim i naglašenim imenima podignuta su na državnom zemljištu, koje je nekada katastarski pripadalo Srbima. Uz to, njihova izgradnja je promenila demografsku sliku Dubrava.
Crnogorski udžbenici istorije stvaraju konfuziju kod učenika i profesora. Iz istorije proterani Nemanjići, car Lazar, princ Mihailo Petrović..
NIKŠIĆ - Istorija u Crnoj Gori više nije učiteljica, nego mučiteljica života!
Možda ove reči nikšićkog profesora istorije Miomira - Belog Kovačevića, najbolje oslikavaju situaciju između korica udžbenika koji se nude crnogorskim osnovcima i srednjoškolcima.
- Režimski istoričari u svojim udžbenicima premošćavaju staru Duklju i komunističko Jajce s namerom da potru viševekovnu srpsku svest na prostoru Crne Gore. Nad najvećim delom pravoslavnog naroda već nekoliko godina u kontinuitetu se sprovodi duhovni genocid. Jer, kako to drugačije objasniti, ako vam otimaju jezik, kidišu na crkvu, proteruju simbole, pisce, pesnike, političare, državnike, junake i mitove, potiru istoriju, događaje i junake? - kaže u razgovoru, za "Novosti", profesor Kovačević. To je najmanje loše što nam se desilo. Daleko su teže traume koje doživljavamo u potiranju našeg nacionalnog identiteta, čerupanju jezika, srpske istorije i kulture - kaže Kovačević.
On dodaje da autori ovog projekta truju našu decu daveći ih lažima da Nemanjići nemaju nikakve veze sa Crnom Gorom, osim što su bili "okupatori". Na meti su se našle mnoge istorijske ličnosti iz daleke i bliže prošlosti, znameniti junaci i svi oni koji su radili na ujedinjenju Crne Gore i Srbije.
- Tako su "zbrisani" sveti car Lazar, kako se ne bi "robovalo kosovskom mitu"! Okomili su se i na Hajduk Veljka, ali i na sve hajduke iz Prvog srpskog ustanka. Za Nemanjinu obalu kažu da taj podgorički lokalitet nema nikave veze sa Nemanjom i Nemanjićima! Među napoželjnim istorijskim ličnostima našao se čak i princ Mihailo Petrović. Zamerili su mu što se deklarisao kao Srbin - objašnjava naš sagovornik.
Đacima se poturaju događaji iz devedesetih godina prošlog veka u kojima kvaziistoričari falsifikuju istinu. Sve je stavljeno u službu aktuelne politike. Tako se svetli događaj iz crnogorske istorije Podgorička skupština 1918. godine pokušava da zamrači užasnim obmanama. Napadi na Mitropoliju crnogorsko-primorsku i srpski jezik, koji su temelji crnogorske države, najvažniji su projekat današnjih vlastodržaca. Kao jedini lek profesor vidi formiranje srpskih škola po Crnoj Gori, gde će deca učiti srpski jezik i pismo, srpsku istoriju i kulturu.
- Jedino ih tako možemo spasiti duhovnog iščašenja - tvrdi Kovačević, podsećajući na daleku 1908. godinu kada se u crnogorskim osnovnim školama učio predmet srpska istorija i zemljopis. - Cilj izučavanja ovog predmeta je bio "poznavanje prošlosti svoga naroda i buđenje patriotskijeh i nacionalnijeh osjećanja".
Profesor dodaje da je čuveni slavista Gezeman zapisao da Crnogorci poseduju kvintesenciju srpsko-dinarske duše i jedno plemenito takmičenje je ko je bolji Srbin. Nažalost, kasnije su se pojavili prvi izdanci "novog identiteta" u likovima Sekule Drljevića i Savića Markovića, vernika Kominterne koji su posrnule istorijske svesti, duhovne i intelektualne inferiornosti jurišali na srpstvo, kidisali na Njegoša.
Kapela, srpski beleg na vrhu Lovćena i počivalište umnog Srbina, stradala je od raspamećenih vizionara "svetle budućnosti". Na ostatku posečene planine, u paganskom hramu zatamničen je na duže vreme vladika Petar Drugi, kaže Kovačević.
ZBOG JEZIKA BEZ POSLA
PROFESOR Miomir - Beli Kovačević, jedan je od 26 nikšićkih profesora koji su se 2004. godine usprotivili preimenovanju predmeta srpski jezik i književnost u maternji. Iako nije lingvista, stao je u odbranu jezika, svestan posledica koje je taj revolt poneo. Profesor je ostao bez posla.
Optužnica protiv bivšeg hrvatskog premijera, zbog primanja 10 miliona evra mita od mađarske kompanije MOL, u cilju preuzimanja upravljačkih prava naftne kompanije INA
ZAGREB - Kancelarija za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala podigla je optužnicu protiv bivšeg hrvatskog premijera Ive Sanadera, zbog krivičnog dela primanja 10 miliona evra mita od mađarske kompanije MOL, u cilju preuzimanja upravljačkih prava naftne kompanije INA.
Kako se navodi na Internet stranici Kancelarije, ta optužnica Sanadera tereti da je, kao hrvatski premijer početkom 2008. godine u Zagrebu i Budimpešti sa uticajnom osobom iz MOL-a dogovorio da će za 10 miliona evra izvršiti ključni uticaj na izmenu ugovora na štetu Hrvatske.Sanader je obećao da će preduzeti sve da se zaključi izmena i dopuna Ugovora o međusobnim odnosima akcionara kojim će Hrvatska MOL-u obezbediti prevladavajući uticaj na INA i da će se dogovoriti i sklapanje ugovora o izdvajanju poslovanja gasom iz INA, odnosno izdvajanju onog dela poslovanja koji stvara gubitke i njegovo preuzimanje od strane Hrvatske.
U cilju realizacije dogovorenog Sanader je, iako je znao da zaključenje takvih ugovora nije u interesu Hrvatske, koristeći autoritet premijera izneo i nametnuo svoje unapred pripremljene zaključke o bitnim elementima navedenih ugovora, pa su ugovori i zaključeni 30. januara 2009. godine.
Time su u potpunosti prihvaćeni svi zahtevi MOL-a, nakon čega je Sanaderu više puta isplaćen ceo dogovoren iznos.
U optužnici je predloženo da se, shodno zakonu, Sanaderu oduzme protivpravno stečena imovina, tako da se naredi uplata 10 miliona evra u kunskoj protivvrednosti u korist državnog budžeta Hrvatske u roku od 15 dana od dana pravosnažnosti presude.
Istovremeno s podizanjem optužnice, Hrvatskom saboru je upućen zahtev za skidanje imuniteta Sanaderu, o čemu će, kao i u slučaju nedavne optužnice zbog traženja provizije od "Hipo banke" za kredit koji je tokom rata dala Hrvatskoj, odlučiti poslanici Sabora.
U Južnoj Americi uhapšena Kristin Lorens, koja ima dokaze o švercu cigareta u Crnoj Gori
BEOGRAD - Pipci do Paragvaja!
Kako piše štampa u ovoj južnoameričkoj državi, a prenose crnogorski mediji, pre dve nedelje uhapšena je Kristin Lorens, ćerka Gilberta Lorensa - člana čuvene „fantastične četvorke“ koja je krajem devedesetih godina imala ekskluzivnu licencu za šverc cigareta preko Crne Gore u Italiju i druge zemlje EU. Ona je privedena zbog ucenjivanja maćehe dokumentacijom o pranju novca.
Admiral i gliseri
„Licencu pokojnom Lorensu (poginuo u avionskoj nesreći 2000), prema tvrdnjama italijanskog i švajcarskog tužilaštva, dao je nekadašnji premijer i lider DPS Milo Đukanović“, pišu mediji.
Navodi se da je Lorensovo nasledstvo procenjeno na 850 miliona dolara i da je potrebno utvrditi pozadinu bogatstva, zbog čega je moguće da će se ispitati i njegov „rad“ u Crnoj Gori.
Prema navodima švajcarske optužnice, firma „Admiral“ (jedan od vlasnika bio je Aco Đukanović, Milov brat) prodavala je naftu za Lorensove glisere u Herceg Novom, gde je Lorens živeo početkom devedesetih godina i koordinirao poslovima s cigaretama.
Podsetimo, za šverc cigareta preko Crne Gore vode se dva procesa, jedan u italijanskom Bariju, a drugi u Švajcarskoj. Postupak protiv Mila Đukanovića obustavljen je u vreme kada je bio na funkciji crnogorskog premijera, jer je uživao imunitet.
Istraga u Crnoj Gori
Andrija Mandić, lider Nove srpske demokratije, za Kurir kaže da bi „bilo prirodno“ da državni organi Paragvaja dođu u Crnu Goru.
- Ukoliko vlasti u Paragvaju žele da utvrde činjenice, potrebno je da se pozabave ovom pričom. Početkom devedesetih godina najpoznatija destinacija za šverc cigareta bila je Crna Gora, u kojoj su neki stranci, ali i domaći političari s Milom Đukanovićem na čelu, stekli ogromno bogatstvo i sada se nalaze među najbogatijim u Evropi - zaključuje Mandić.
Medojević: Čeka se signal
Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević za Kurir kaže da je pitanje trenutka kada će italijansko pravosuđe ponovo pokrenuti postupak protiv Mila Đukanovića.
- Presuda je donesena, ali je Đukanovića štitio imunitet. On sada više nije premijer, samim tim više ne uživa imunitet, i italijansko pravosuđe može da ga procesuira. Postoji ogromna dokumentacija i dokazi, verovatno se samo čeka neka signal da se to završi - tvrdi Medojević.
Vuković: Đukanović opsesija
Član Predsedništva vladajuće DPS Miodrag Vuković za Kurir kaže da je crnogorski list koji je to objavio „osnovan od strane kontraobaveštajne službe jugoslovenske vojske“.
- Njemu je Milo Đukanović opsesija. Oni su toliko neistina napisali, tako da ne komentarišem nikakve njihove navode i neke navodne informacije - poručuje Vuković.
SARAJEVO - Komisija za uslovni otpust suda u Puli u ponedeljak će odlučivati o zatevu porodice Fikreta Abdića, osuđenog na 15 godina zatvora zbog ratnog zločina u zapadnoj Bosni, da se on pusti na uslovnu slobodu.
Abdić u Hrvatskoj izdržava zatvorsku kaznu u trajanju 15 godina po presudi za ratne zločine počinjene u zapadnoj Bosni.
Abdić u Hrvatskoj izdržava zatvorsku kaznu u trajanju 15 godina po presudi za ratne zločine počinjene u zapadnoj Bosni.
Agencija Fena poziovajući se izjavu predsednika Demokratske narodne zajednice Rifata Dolića navodi da su uslovni otpust zatražili Abdićeva supruga i njihovo četvero dece, u junu, pošto je izdržao dve trećine kazne.
U obrazloženju zahteva naveli su da će uskoro napuniti 72 godine, da ima zdravstvenih problema i da je njegovo vladanje tokom izdržavanja kazne bilo uzorno,
Ove godine neće biti organizovanog okupljanja njegovih pristalica ispred pulskog zatvora na Abdićev rođendan 29. septembra, kao što je to bilo prethodnih godina, na njegov lični zahtev, rekao je Dolić.
Milosava Stevanović (87) iz Donje Morače samostalno izvela na put rekordan broj naslednika. Hristina Kraljević, rođena ovog septembra, 80. praunuče ili unuče
PODGORICA - Teško je steći bogatstvo, još teže ga sačuvati, ponajteže dočekati duboku starost okružen ljubavlju, punog srca i mirne savesti.
To se, ipak, ponekome dogodi - kao 87-godišnjoj Milosavi Stevanović iz sela Osreci u Donjoj Morači, koja za sebe kaže da je najbogatija žena u Crnoj Gori!
Nema baba Milosava palate i nekretnine, evre i zlato, ali je pre neki dan dobila - osamdesetog potomka. Mala Hristina Kraljević, rođena u septembru, upotpunila je njenu riznicu od osmoro i danas žive dece, trideset četvoro unučadi i četrdeset šestoro praunučadi! U podgoričkom naselju Tološi bistra starica, reklo bi se, danas uživa plodove svog teškog, a tako uspešnog života. Okružena pažnjom i ljubavlju, najpre iz svog više nego komplikovanog životnog puta, ipak, izdvaja nesreće koje su joj se događale - smrt dvoje dece i dvoje unučadi, pogibiju muža Milovana pre više od četiri decenije...
A počelo je 1948. kada se iz Ljute, u Gornjoj, udala u Osretke, u Donjoj Morači. Rađali su se, redom: Stojanka, Milivoje, Dobrila, Rajko, Dragan, Dragica, Batrić, Senka, Nevenka i Miladin. Tačno, valjda, po nekoj pravdi - pola kćeri, pola sinovi.
Nijedno dete Milosava nije rodila u bolnici! Dešavalo se da se porodi na katunu, smesti bebu u karlicu za sir, pa nastavi sa poslom. Stasavali su iz jedne te iste kolevke, koja je danas kultni “suvenir” u kući porodice Stevanović.
Složni i radni, Stevanovići su bili uzor svima. A onda su počele nevolje.
- Moj čojek je poginuo 1970. kao miner na pruzi Beograd - Bar, a ja ostala sa nejači. Samo jedna kćer tada mi je bila udata, a od njih devetoro u kući, sedmoro je tada još išlo u školu - priseća se.
Udovica je pobedila sve nedaće. Posno imanje u Osrecima, pokazalo se, moglo je da “proizvede” sve što deci treba. Milosava je sama šila opanke od kože, tkala sukno za odeću, plela čarape i džempere, pekla rakiju i džemove, gajila kokoške i svinje, čuvala krave, trampila sir i kajmak za potrepštine koje nije mogla sama da stvori. Stizala je i da, redom, pošalje dete po dete na dalje školovanje u Titograd ili Kolašin.
I sve ih je Milosava iškolovala, ispratila u vojsku, poženila i poudavala, a da niko nije čuo da se žali na surovi život. - Sloga nas je održala - otkriva formulu baka Milosava u krugu sinova, kćeri, snaha i dečice raznih uzrasta. - Moja deca, pa posle, hvala Bogu i njihova, imala su, opet, bogato potomstvo. Sad me zadirkuju da sam neki rekorder...
MIRA ZNA SVA IMENA
Cela armija naslednika ove “čojek-žene” živi, uglavnom, u Crnoj Gori, izuzev porodice sina Batrića koji je odavno koru hleba potražio u Americi. Okupe se ponekad oko “superbake”, ali nikada svi. Milosavina “omiljena” snaha Mira jedina je, izgleda, koja zna imena svih.
Baka i ne pokušava da pobroji potomke poimenice. A i kako bi, kada tu danas ima na desetine prezimena.
- Neka su zdravo - kaže autor nesvakidašnjeg “životnog dela”.
PODGORICA - Književna tribina "Riječ" ocenjuje da je srpska književnost u Crnoj Gori diskriminisana. Članovi tribine, srpski pesnici u Crnoj Gori, smatraju da srpski jezik i književnost "prelaze u egzil" i zameraju RTCG i "Pobjedi" zbog diskriminacije srpske kulture.
Politička, medijska i kulturna cenzura potpuno je odstranila srpskog pesnika i srpsku književnost sa javne scene u Crnoj Gori, ocenili su predstavnici književne tribine "Riječ".
Članovi tribine koja okuplja srpske pesnike u Crnoj Gori, saopštili su da izražavaju protest zbog, kako su naveli, dugogodišnjeg stanja svojevrsnog aparthejda ili geta u kome se nalaze, navodi se u saopštenju dostavljenom agenciji MINA, a prenosi RTS.
"Više od deset godina, nakon dramatične podele na političkoj sceni Crne Gore, srpski pisci, srpski jezik i srpska književnost nalaze se u egzilu. Književnost koja se stvara na srpskom jeziku prećutana je, skrajnuta na marginu, minimizirana i pod konstantnim oblikom cenzure", smatraju predstavnici tribine.
Predstavnici "Riječi" navode da medijsku cenzuru srpske književnosti "arogantno i konstantno" sprovode Javni servis i dnevni list Pobjeda, odnosno glasila koja finansiraju građani.
"A samim tim i srpska populacija u Crnoj Gori, što znači i srpski pisac", pojasnili su oni. Kako su naveli, potpuna diskriminacija srpskog pesnika prognala ga je u poseban vid egzila - u prostor "književnosti barake ili katakombne književnosti".
"Poništavanjem identiteta i integriteta srpskog naroda, srpskog jezika i srpske književnosti, dežurna ideološka cenzura stvorila je i stvara novi, jednoznačni, isključivo crnogorski kulturno-državni prostor, očišćen od srpskog imena", zaključili su učesnici tribine.
Potpisnici saopštenja "Riječi" su Garo Jovanović, Milica Kralj, Đorđe Brujić, Bećir Vuković, Ranko Jovović i Perivoje Popović. Među potpisnicima su i Veselin Rakčević, Novica Đurić, Želidrag Nikčević, Ranislav Ačković, Tripko Draganić, Božo Vučić i Draško Vulević.
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 3 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu Ne možete slati prikačene fajlove u ovom forumu